Protestantska reformirana kršćanska crkva

PROTESTANTSKA REFORMIRANA KRŠĆANSKA CRKVA

(PROTESTANT REFORMED CHRISTIAN CHURCH
A JURISDICTION OF THE REFORMED EPISCOPAL CHURCH)
 
REFORMIRANA  EVANĐEOSKA  TRADICIONALNA LITURGIJSKA

Protestantska reformirana kršćanska crkva u Republici Hrvatskoj organizirana je 24. svibnja 2001. godine osamostaljenjem nekoliko župa od Reformirane kršćanske crkve u Hrvatskoj. Službeno je registrirana kao vjerska zajednica, odnosno crkva u Evidenciji vjerskih zajednica u RH.

Vjerovanje:

Protestantska reformirana kršćanska crkva u Hrvatskoj prihvaća osnovna kršćanska vjeroispovijedanja: Apostolsko, Nicejsko-carigradsko i Atanazijevo. Kao crkva reformacije, prihvaća kalvinistički nauk definiran u Heidelberškom katekizmu te 39 članaka vjere.

PRKC vjeruje u trojedinoga Boga, Oca i Sina i Duha Svetoga.

PRKC vjeruje da je Krist, pravi Bog i pravi čovjek, dao otkupnu žrtvu na križu za izabrane.

PRKC vjeruje da je Biblija nadahnuta Riječ Božja i primarni autoritet naše vjere i prakse.

PRKC vjeruje u opravdanje po vjeri i spasenje po milosti.

PRKC vjeruje u dva sakramenta koja su vidljivi znaci nevidljive duhovne milosti: Krštenje i Euharistiju.

PRKC vjeruje da vjernici trebaju živjeti svoj praktični život u posvećenju Kristu te u zajedništvu sa drugim vjernicima, okupljenima u župnoj zajednici.

PRKC vjeruje u jednu, univerzalnu Kristovu crkvu na zemlji te da su svi vjernici koji Krista slijede pozvani da zajednički sudjeluju u euharistijskoj gozbi.

Liturgija:

Protestantska reformirana kršćanska crkva u Republici Hrvatskoj jest liturgijska crkva. Obrednik crkve je Knjiga zajedničkih molitava (The Book of Common Prayer) temeljena na izdanju iz 1662. U liturgijskom smislu slijedi liturgijsku reformu Engleske crkve u 16. stoljeću.

Misija-Evangelizacija

PRKC smatra da je važna zadaća crkve misija i evangelizacija. U tome smislu aktivna je u naviještanju Riječi Božje i osnivanju novih crkava.

Ustrojstvo crkve:

Do svibnja 2011. godine, PRKC je bila organizirana po prezbiterijalno-sinodalnom ustrojstvu. Na svojoj sinodi, 19. svibnja 2011. godine, PRKC je prihvatila jedinstvo s Reformed Episcopal Church te episkopalno ustrojstvo crkve. Biskup ordinarij je preuzvišeni Royal U. Grote a pomoćni biskup preuzvišeni Gerhard Meyer. Superintendent PRKC imenovan je od strane biskupa Grotea za arhiđakona. Time je PRKC postala punopravni dio REC a time i u zajedništvu s Anglikanskom crkvom sjeverne Amerike na čijem se čelu nalazi nadbiskup Robert Duncan.

Protestantska reformirana kršćanska crkva u Republici Hrvatskoj danas:

PRKC ima 4 ordinirana svećenika te jednog đakona. Unutar crkve, u Republici Hrvatskoj djeluju tri organizirane župe te dvije misijske crkve. U Republici Srbiji djeluju dvije misijske crkve.

IZJAVA O ISPOVIJEDANJU VJERE REFORMIRANE EPISKOPALNE CRKVE (usvojena 2. prosinca 1873.)

I. Reformirana Episkopalna crkva držeći se “vjere jedan put predane svetima”ispovijeda:

- svoju vjeru u Sveta Pisma, Staroga i Novoga zavjeta, držeći Riječ Božjom  jedinim vodičem Vjere i Prakse;

- svoje vjerovanje prema Ispovijedanju, koje se uobičajeno  naziva “Apostolsko ispovijedanje”;

- svoju vjeru u božansko ustanovljenje Sakramenata Krštenja i Večere Gospodnje, te u doktrine o milosti Božjoj, u bitnom kako su definirane u “Trideset i devet članaka vjere”.

II. Crkva priznaje i pridržava se Episkopata, ali ne kao Bogom danog prava, već kao drevnog i poželjnog načina vođenja crkvene zajednice.

III. Crkva ustrajava u liturgiji, koja nije važnija niti represivna prema slobodnoj molitvi, prihvaćajući revidiranu “Knjigu zajedničkih molitava” onako kako je predlaže i preporučuje za korištenje Opća konvencija Protestantske episkopalne crkve iz 1785.godine, uz pridržavanje pune slobode, izmijeniti, skratiti, dodati, te uraditi izmijene i dopune iste, kako bi se na najprimjereniji  način poslužilo potrebama vjernika „pod uvjetom da sadržaj vjere ostane očuvan“.

IV. Crkva odbacuje i osuđuje, sljedeće pogrešne i čudne doktrine, kao protivne Božjoj Riječi:

- Prvo, da bi Crkva Kristova, postojala samo ako postoji prema jednom redu ili obliku crkvene zajednice.

- Drugo, da bi kršćanski svećenici, bili na neki poseban način “svećenstvo”, drukčije no što su svi vjernici “kraljevskim svećenstvom”.

- Treće, da bi Stol Gospodnji, bio oltarom, na kojem se Tijelo i Krv Kristova, iznova prinose Bogu Ocu.

- Četvrto, da bi prisutnost Krista u Večeri Gospodnjoj, stvarno bila u elementima kruha i vina.

- Peto, da bi nanovorođenje, bilo nerazdvojivo povezano s Krštenjem.

S engleskog preveo Goran Bosanac